Državni Trezor je najavio danas da je deficit državnog proračuna u Srpnju porastao za $180,8 milijardi dolara, dostigavši novi rekord od $1,27 triliona dolara.

Elizabeth Warren, head of the Congressional Oversight Panel, which yesterday released quite a sobering report on the true state of the banking industry, explains what is really going on with the increasingly irrelevant balance sheets of the bailout banks (all of them).

Once again underscores what a farce the stress test was, the complicity of the accountants in making the transparency initiative a sham, and why the banks are still as underwater as they ever were.

Elizabeth Warren, Predsjednik Kongresnog Odbora Za Nadzor, jučer je objavila šokantno istinito izvješće o stanju u kojem se nalazi bankarska industrija, objašnjavajući ono što se stvarno dešava sa svim nerelevantnim stanjima bilanci spašenih banaka.

Ponovno je ukazala na to kakva je farsa bio stres test i na saučesništvo računovođa u sramoćenju inicijative za transparentnost, te pojasnila zašto su banke i dalje u problemima kao što su to bile i prije.

11 Kolovoz 2009, Forbes

Možemo li vjerovati središnjoj banci o oporavku ekonomije?

 11 August 2009, Forbes

Is the central bank confident enough about the recovery to take the economy off life support?

Veliki Brat U Svetoj Misiji

Velika Britanija ima jedan i pol puta više nadzornih kamera od komunističke Kine, unatoč tome što broj njenih stanovnika predstavlja samo djelić u odnosu na kinesko stanovništvo.

U Engleskoj postoje 4.2 miliona kamera zatvorenog kruga, jedna na svakih 14 ljudi.

No, u policijskoj državi Kini, koja ima 1.3 milijardi stanovnika, postoji samo 2.75 kamera, jedna na svakih 472.000 građana.

Simon Davies iz grupe Privacy International, upozorio je kako nevjerojatna statistika označava zabrinjavajuću opsesiju Engleske sa nadzorom.

Velika Britanija je uspostavila sebe kao uzor za kineske vlasti, rekao je on.

Procjenjuje se da je 20% nadzornih kamera u svijetu instalirano u Velikoj Britaniji i je da svaka osoba u zemlji snimljena kamerama u prosjeku 300 puta dnevno.

Kineska vlada je objavila broja nadzornih kamera u sklopu planiranog proširenja njihovog broja.

Kina je započela sa masovnom instalacijom nadzornih kamera u 2003 godina u svrhu podupiranja svojih ekstremnih sustava državne kontrole.

Kineska vlada je također regrutirala milijune uniformiranog osoblja za sigurnost. Ti službenici, sigurnosni stražari koji rade uz policiju i patroliraju ulicama, osim toga prisluškuju telefone, pretražuju internet zbog osjetljivih materijala i blokiraju izvještaje međunarodnih televizijskih vijesti.
Kinesko ministarstvo javne sigurnosti je objavilo u vijestima da su nadzorne kamere najvidljivi dio instaliranih sustava policijskog nadzora i dojava diljem zemlje.

Većina kamera je instalirana u urbanim područjima, sa 265.000 nadzornih u glavnom gradu, Pekingu, a vlada je najavila da planira proširiti upotrebu nadzornih kamera i u okolici.

Kažu da povećanje broja sigurnosnih kamera povećava sigurnost širokih masa ljudi prije svega.

Također se namjeravaju spojiti nadzorne kamere sa novim softverom za prepoznavanje lica i izgleda, što je podignulo zabrinutost o načinu na koji će oprema biti korištena.
Nije poznato koliko nadzornih kamera u Kini već koristi ovaj softver.

Brojevi objavljeni danas u Velikoj Britaniji, pokazali su je da je broj njuškanja od strane policije u misijama Velikog brata, gradskim halama i drugim javnim objektima porastao za 44% u dvije godine.

Jedan od zahtjeva je da dužnosnici svake minute špijuniraju nečije telefone i elektronsku poštu.

Ekonomska kriza koja je službeno započela u Rujnu 2008, izravno je utjecala na povećanje omjera duga u odnosu na BDP (Dug/Društveni Bruto Proizvod) u svim zemljama svijeta. Za spas od financijske smrti i spašavanje bankarskog i ekonomskog globalnog sustava, nije pronađeno ništa bolje od povećanja javnog duga pojedinih država. Obmanjujuće povećanje likvidnosti je ponovo stvorilo nove balone na burzi, na već posrnulim leđima javnih financija su stvorene rijeke novog novca koje se koriste za pokušaje krpanja ogromnih rupa nastalih u financijskom sustavu zbog prekomjerne špekulacije i prekomjerne uporabe zaduživana za podržavanje potrošnje. Smiješna je istina da se na ovaj način hitno probalo suzbiti ekonomsku krizu, i u isto vrijeme podiglo omjere duga i društvenog bruto proizvoda mnogih zemalja na rekordne visine.

U Italiji je naprimjer omjer dug/BDP porastao sa oko 108% na novi trend za 2010 godinu od oko 123% i više. Ova činjenica predstavlja razlog za vrlo zabrinjavajuću budućnost. Kako se radi o matematičkoj formuli, prirodno rješenje bi naravno bilo povećati, s obzirom da je povećanje javnog duga predodređeno za rast u beskonačnost; rast BDP-a. Postizanje manje neuravnoteženosti ovog omjera bi trebalo predstavljati strateški cilj svake zemlje, stalni silazni trend zaduženja bi u konačnici trebao dovesti do sudbonosnog susreta od 0% i onda, s obzirom na potrebu stvaranja novih nada za buduće generacije, zaploviti u pozitivne vode.

Problem je u tome što sav novac u opticaju predstavlja dug prema centralnim bankama, i dug prema komercijalnim bankama.
Problem je u tome što se za povećanje BDP-a mora povećati potrošnja, a da bismo mogli povećati potrošnju, moramo imati građane koji su u stanju trošiti.

Uobičajeno naravno, ovu funkciju lokomotive obavlja srednja klasa, koja uživajući veće prihode od rashoda za esencijalne potrebe može trošiti barem dio svojih prihoda na svoje želje.
A danas? Zbog novca koji u opticaj dolazi kao dug od prvog trenutka, danas je srednja klasa teret samoj sebi, najviše zbog takozvanih zdravstvenih i socijalnih garancija.
Nitko nije u stanju vidjeti izlaz iz ove situacije na ovaj način, niti u bližoj, niti u daljoj budućnosti. Pod pritiskom nezaposlenosti i smanjene potrebe za radom, srednja klasa se neminovno nalazi u defanzivnoj fazi izumiranja. Uz pretpostavku da radnici mogu zadržati trenutni posao, opasnost dolazi iz mirovinskih reformi. Za razliku od prošlosti, ne može se više osloniti na prihode od investiranog kapitala, kamatne stope su toliko niske da kažnjavaju štednju i ulaganje, kamatne stope su već u pojedinim slučajevima postale negativne.

Ukratko, u trenutnoj situaciji smanjenja prihoda i povećanja nesigurnosti, nejasno je kako bi se BDP mogao povećati.
A nalazimo se na raskršću, ključnoj točci, sustav stvaranja novca kroz dug ima apsolutno neodgodivu potrebu da u tome uspije. Osim toga što smo prezaduženi, naši su se životi u potpunosti podredili našim zaposlenjima.
Oporezovani smo sa brojkom koja u mnogim zemljama prelazi 50%, nemamo slobodnog vremena, sve smo žrtvovali za spašavanje ovog naivnog sustava proizvodnje u kojem od ponedjeljka do subote osim dugova proizvodimo nepotrebne stvari, a onda se krajem tjedna čekajući u dugim redovima opskrbljujemo neophodnim artiklima za preživljavanje do narednog vikenda.

Ovaj sustav ne može funkcionirati bez konstantnog porasta društvenog bruto proizvoda, u beskonačnost i do beskonačnosti.

O svakakvim rješenjima, lažnim obećanjima i računovodstvenim trikovima imamo priliku slušati ovih dana. Odvraćanjem pogleda od stvarnih uzroka problema samo produžavamo agoniju koja će najvjerovatnije imati katastrofalne posljedice.

Uzmimo naprimjer oficijalni omjer dug/bdp Sjedinjenih Američkih Država, i kao takav neodrživ.

07.Kolovoz, 2009

Sekretar Državnog Trezora Timothy Geithner je formalno zatražio od Kongresa da podigne na $12,1 trilijuna dolara duga ustavna ograničenja limita zaduženja Sjedinjenih Američkih Država, izjavivši da bi taj limit mogao biti prekoračen već sredinom Listopada.

"Vrlo je važno da Kongres djeluje prije nego što dostignemo limit, zbog toga kako bi i građani i investitori širom svijeta mogli zadržati povjerenje da će Sjedinjene Američke Države uvijek podmirivati svoje obveze", rekao je u Geithner.

Glasnogovornica Državnog Trezora je odbila komentirati ovaj zahtjev.

Dužnosnici trezora su ranije ovaj tjedan izjavili da će limit zaduženja koji je već povećan u Veljači kada je donesen zakon o $787 milijardi dolara ekonomskih stimulansa, pokucati na vrata negdje između Listopada i Prosinca.
Geithner misli da bi do prekoračenja ustavom dozvoljenog limita duga SAD-a moglo doći dva tjedna ranije od tih očekivanja jer se približava kraj fiskalne godine (30 Rujna).

Najnoviji zahtjevi za povećanjem limita zaduženja dolaze nakon što se Državni Trezor u rekordnim mjerama počeo zaduživati zbog financiranja ekonomskih stimulansa i programa financijskih spašavanja što još teže padaju zbog rekordno niskih poreznih prihoda koji se zbog recesije ulijevaju u državnu kasu.

Očekuje se izdavanje novih dužničkih obveznica u vrijednosti od otprilike $2 trilijuna dolara do kraja 2009 fiskalne godine koja završava 30 Rujna, i oko $1,6 trilijuna dolara novog duga u fiskalnoj godini 2010.

Zahtjev za povećanje limita duga će vjerojatno izazvati bijes među Republikancima koji optužuju Predsjednika Baracka Obamu za rastrošnost.

Kongres nikada nije odustao od podizanja limita duga kada je to bilo potrebno.

02.08.2009, The Local

Njemačka Katolička Banka se izvinula investitorima i obećala da će prodati svoje dioničke udjele u proizvođaču kontracepcijskih sredstava, kompaniji koja proizvodi oružje i duhanskim tvrtkama.

Direktor Pax Banke, Winfried Hinzen, izjavio je za gradski Domradio: "Želimo se ispričati našim klijentima što se ova zabuna dogodila", navodi se u nedjeljnom Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Mentre in Italia divampa la polemica sulla RU486, la pillola abortiva finalmente approvata anche nel nostro paese, una banca cattolica tedesca è stata costretta ad esprimere pubbliche scuse ai propri clienti dopo che è stato scoperto che aveva partecipazioni azionarie in società produttrici di anticoncezionali, tabacco e armi.

La Chiesa cattolica si batte strenuamente da anni contro la guerra, contro l'uso della pillola anticoncezionale e per la salute dei cittadini, eppure il giornale Der Spiegel ha scoperto che la Banca Pax ha investito migliaia di euro in società che vanno contro la sua stessa etica.

02.08.2009, The Local

A German Catholic bank has apologised to investors and promised to sell its shares in a contraception producer, a weapons firm and tobacco companies.

Director of the Cologne-based Pax Bank, Winfried Hinzen told the city’s Domradio, “We want to apologise to our customers that this mistake has happened," according to a report in Sunday's Frankfurter Allgemeine Zeitung.