Europa: Očajnički Pokušaji Skrivanja Globalnog Bankrota
Posted by: administrator
in Society
on May 10, 2010
Tagged in: bankrot
Po čemu je danas drugačije od jučer? U odgovoru na to pitanje, veličina je odlučujući faktor.
Kako pričati sa mrtvima? Iluminirani lideri to rade izražavajući se u milionima, milijardama, trilionima, kvadrilionima i od nedavno, u zilionima.
Bez obzira na priznanje da su uzroci najveće svjetske financijske krize sustavne naravi, svjetski čelnici se pod sloganom "veći dug je bolji dug" kunu da će nabacivanje planina novih dugova po brdima starih dugova koji su oborili čovječanstvo na koljena, pridonijeti razvoju i progresu ljudske civilizacije.
Najnoviji u pokušaju skrivanja činjenice da je svijet bankrotirao u financijskom, političkom i moralnom pogledu stiže sa starog kontinenta, zamišljen je i ostvaren brzinom kakva još nije viđena na tim prostorima, osnovan je Europski Krizni Fond. Ministri financija 27 država Europske Unije (16 zemalja članica + 11 vanjskih) su ugledavajući se na američki uzor, najavili kolosalni financijski paket prve pomoći u iznosu od 750 milijardi eura, otprilike trilijun dolara (1000 milijardi) za reanimaciju bolesnika u terminalnoj fazi dužničkog karcinoma nemoćno ispruženih na samrtnoj postelji. Ovaj najavljeni paket bi barem kratkoročno trebao spriječiti širenje financijske panike koja prijeti potapanjem euro monetarne zone i same Europske Unije.
Nakon sastanka na kojem su prevladavale visokonaponske tenzije u trajanju od preko 14 sati, Europa je odlučila staviti na raspolaganje novčani iznos, iako nije jasno otkuda jer su svi zaduženi preko glave, od 440 milijardi eura u kreditnim linijama ili jamstvima, 60 milijardi eura zajmova direktno iz proračuna EU, a Međunarodni Monetarni Fond (MMF) bi trebao na tanjur staviti dodatnih 250 milijardi u formi zajmova za države u nevolji.
Također, otvorenim kršenjem sporazuma iz Maastrichta na čijim temeljima je osnovana Europska Unija, odnosno u suprotnosti s načelom koje zabranjuje kreditiranje Europske Središnje Banke država članica, ECB se obvezuje na kupnju dužničkih obveznica koje su izdale i europske zemlje i europska poduzeća u euro zoni kako bi povećala likvidnost u sustavu i stabilizirala ga u odbrani od špekulativnih napada kojima se i dalje, i nakon priznaja da su uzroci krize sustavne naravi, obrazlaže aktualna tragičnost globalne monetarne situacije.
Uz sve to, na kraju konačno i Federalne Rezerve skupa s ostalim velikim svjetskim središnjim bankama obećavaju da će u potpunom skladu s politikom slobodne tržišne ekonomije čijim smo reklamama bili doslovce bombardirani od kada znamo za sebe, intervenirati na tržištu valutnim swapovima i ponovnim otvaranjem kreditnih linija za hitne slučajeve.
Paralelno s kreditnim paketom od 750 milijardi eura kojeg su odobrili ministri EU, Europska Centralna Banka je dakle najavila potez bez presedana, da će intervenirati na tržištima i javnih i privatnih dugova, odnosno euro obveznica (Securities Markets Program) kako bi se osigurala likvidnost i 'dubina' neophodni za tržišta koja su postala disfunkcionalna. Senzacionalna strategija ECB-a u stilu Federalnih Rezervi da intervenira kupnjom obveznica na otvorenom tržištu je dakle izrodila novog heroja iz naučno-fantastičnih maštanja, uz "novčani helikopter Ben Bernanke-a", sada imamo i "novčani helikopter Jean-Claude Trichet-a".
Europska središnja banka je priopćila kako će intervenirati na tržištu obveznica i kupovati državne i privatne obveznice euro zone kao dio povijesnog pokušaja spriječavanja krize suverenih dugova koja prijeti uništenjem eura. Iz ECB-a također najavljuju hitne korake kao mjere za borbu protiv svjetske kreditne krize otkrivajući kako će ponovno ponuditi bankama gotovine koliko god to žele na rokove od tri i šest mjeseci te aktivirati swap linije sa Federalnim Rezervama i prodavati neograničene količine američke valute na rokove od 7 i 84 dana. Prva operacija će se obaviti već ovaj tjedan.
Federalne Rezerve su sinoć ponovo otvorile kreditne linije za Europu koje su bile zatvorene u veljači kada su presušili fondovi od 750 milijardi dolara hitnog velikog spašavanja, onog kojeg su odobrili FED i Ministarstvo Financija. Hoće li poduzimanje ovih mjera bez presedana uspjeti barem kratkoročno gledajući spasiti Europu od kolapsa?
U čemu je poanta svega? Poanta svega je da ako usprkos svemu tome što se oko vas počelo događati još uvijek niste počeli mijenjati shvaćanja o terminu kojeg zasigurno u vašem riječniku najviše upotrebljavate, odnosno o novcu, onda ste sigurno, bez ikakve dileme spremni za liječenje u nekoj od mnogobrojnih psihijatrijskih ustanova, ili komuna za odvikavanje od ovisnosti o teškim drogama.
Ovom prilikom pozivam kolegu konzultanta, Damira Novotnya da još jedanput svojim komentarom na ovaj članak potvrdi da novac ima nekakvu vrijednost i pokriće. Na tome se unaprijed zahvaljujem.
Najnoviji u pokušaju skrivanja činjenice da je svijet bankrotirao u financijskom, političkom i moralnom pogledu stiže sa starog kontinenta, zamišljen je i ostvaren brzinom kakva još nije viđena na tim prostorima, osnovan je Europski Krizni Fond. Ministri financija 27 država Europske Unije (16 zemalja članica + 11 vanjskih) su ugledavajući se na američki uzor, najavili kolosalni financijski paket prve pomoći u iznosu od 750 milijardi eura, otprilike trilijun dolara (1000 milijardi) za reanimaciju bolesnika u terminalnoj fazi dužničkog karcinoma nemoćno ispruženih na samrtnoj postelji. Ovaj najavljeni paket bi barem kratkoročno trebao spriječiti širenje financijske panike koja prijeti potapanjem euro monetarne zone i same Europske Unije.
Nakon sastanka na kojem su prevladavale visokonaponske tenzije u trajanju od preko 14 sati, Europa je odlučila staviti na raspolaganje novčani iznos, iako nije jasno otkuda jer su svi zaduženi preko glave, od 440 milijardi eura u kreditnim linijama ili jamstvima, 60 milijardi eura zajmova direktno iz proračuna EU, a Međunarodni Monetarni Fond (MMF) bi trebao na tanjur staviti dodatnih 250 milijardi u formi zajmova za države u nevolji.
Također, otvorenim kršenjem sporazuma iz Maastrichta na čijim temeljima je osnovana Europska Unija, odnosno u suprotnosti s načelom koje zabranjuje kreditiranje Europske Središnje Banke država članica, ECB se obvezuje na kupnju dužničkih obveznica koje su izdale i europske zemlje i europska poduzeća u euro zoni kako bi povećala likvidnost u sustavu i stabilizirala ga u odbrani od špekulativnih napada kojima se i dalje, i nakon priznaja da su uzroci krize sustavne naravi, obrazlaže aktualna tragičnost globalne monetarne situacije.
Uz sve to, na kraju konačno i Federalne Rezerve skupa s ostalim velikim svjetskim središnjim bankama obećavaju da će u potpunom skladu s politikom slobodne tržišne ekonomije čijim smo reklamama bili doslovce bombardirani od kada znamo za sebe, intervenirati na tržištu valutnim swapovima i ponovnim otvaranjem kreditnih linija za hitne slučajeve.
Paralelno s kreditnim paketom od 750 milijardi eura kojeg su odobrili ministri EU, Europska Centralna Banka je dakle najavila potez bez presedana, da će intervenirati na tržištima i javnih i privatnih dugova, odnosno euro obveznica (Securities Markets Program) kako bi se osigurala likvidnost i 'dubina' neophodni za tržišta koja su postala disfunkcionalna. Senzacionalna strategija ECB-a u stilu Federalnih Rezervi da intervenira kupnjom obveznica na otvorenom tržištu je dakle izrodila novog heroja iz naučno-fantastičnih maštanja, uz "novčani helikopter Ben Bernanke-a", sada imamo i "novčani helikopter Jean-Claude Trichet-a".
Europska središnja banka je priopćila kako će intervenirati na tržištu obveznica i kupovati državne i privatne obveznice euro zone kao dio povijesnog pokušaja spriječavanja krize suverenih dugova koja prijeti uništenjem eura. Iz ECB-a također najavljuju hitne korake kao mjere za borbu protiv svjetske kreditne krize otkrivajući kako će ponovno ponuditi bankama gotovine koliko god to žele na rokove od tri i šest mjeseci te aktivirati swap linije sa Federalnim Rezervama i prodavati neograničene količine američke valute na rokove od 7 i 84 dana. Prva operacija će se obaviti već ovaj tjedan.
Federalne Rezerve su sinoć ponovo otvorile kreditne linije za Europu koje su bile zatvorene u veljači kada su presušili fondovi od 750 milijardi dolara hitnog velikog spašavanja, onog kojeg su odobrili FED i Ministarstvo Financija. Hoće li poduzimanje ovih mjera bez presedana uspjeti barem kratkoročno gledajući spasiti Europu od kolapsa?
U čemu je poanta svega? Poanta svega je da ako usprkos svemu tome što se oko vas počelo događati još uvijek niste počeli mijenjati shvaćanja o terminu kojeg zasigurno u vašem riječniku najviše upotrebljavate, odnosno o novcu, onda ste sigurno, bez ikakve dileme spremni za liječenje u nekoj od mnogobrojnih psihijatrijskih ustanova, ili komuna za odvikavanje od ovisnosti o teškim drogama.
Ovom prilikom pozivam kolegu konzultanta, Damira Novotnya da još jedanput svojim komentarom na ovaj članak potvrdi da novac ima nekakvu vrijednost i pokriće. Na tome se unaprijed zahvaljujem.
Comments (2)

written by Nostradurus, June 01, 2010
Pa iz sam činjenice da se dugovi samo povećavaju jasno je da je nešto trulo u sustavu. Matematikom se može lako dokazati da trajni izvor novčanog profita (bogaćenja/štednje) dolazi od deficita državnih proračuna i da zbog toga oni nisu smjeli biti finacirani kreditom nego produkcijom novca - primarnom emisijom u proračun. Taj novac treba pokrivati novonastalu vrijednost nastalu radom. Kako toga nema (jer je zakonom zabranjeno) to se nadomješta kreditima i vodi u beskonačan dug. Pa čak i sama inflacija u određenim uvijetima tjera zajednicu u beskonačan dug. Sve sam dokazao matematikom i primjerima na sites.google.com/site/financijskisustav/. Međutim, fakulteti ne obrazuju ljude tim znanjima ("Misterija bankarstva", ..) i tako umjesto ekonomista stručnjaka imamo gomilu bedaka koji ne mogu shvatiti uzrok krize u korjenu pa prema tome niti rješenje za nju.
Write comment









dM = kM ; k = (PONUDA - TRAŽNJA)/TRAŽNJA ; k = 5% na primer.
Ako se novac emituje kao poklon po navedenoj formuli, inflacija nije moguća. Za iznos poklonjenog nekreditnog novca se ukidaju porezi i dgovi. Potrošači plaćaju manje a proizvođači dobijaju više nego danas, u sistemu kreditnog novca. Svi dobijaju poklon iz nekreditnog novca. Postoji kako nacionalni tako i svetski nekreditni novac, koji potiče iz svetske trgovine, koja vrši alokaciju proizvodnje prema minimumu troškova i raspodelu proizvoda prema maksimumu korisnosti. Izvor nekreditnog novca leži u porastu ekonomske racionalnosti. Mi moramo stvoriti kako nacionalni tako i svetski poredak nekreditnog novca i tako rešiti svet inflacije, krize i zaduživanja.