U uglednom Financial Timesu, izašao je prije dva-tri dana članak pod naslovom "Bankrot bi mogao biti dobar izbor za Ameriku".

Dakle, kada točno veliki dugovi zemalja poput naprimjer Sjedinjenih Američkih Država, Japana, Velike Britanije i Italije postaju preveliki dugovi? Zašto se uopće sve države svijeta usprkos marljivom radu njihovih građana guše u dugovima umjesto da plivaju u blagostanjima?

Ne, ovaj naslov nije štamparska greška.

Prema mediju CNBC, Federalne Rezerve su kupile preko 80% dužničkih obveznica Trezora Sjedinjenih Američkih Država izdanih u 2009 godini.


Drugim riječima, Federalne Rezerve hlapljivo proždiru planinu novog zaduženja kojeg je Američka Vlada stvorila u proteklih godinu dana.


Ovo je apsolutno slučaj bez presedana i još jedan jasan pokazatelj da se američki financijski sustav nalazi na rubu velikog ekonomskog kolapsa.


FED odnosno središnja banka SAD-a nije dio savezne vlade. Federalne Rezerve su centralna banka u privatnom vlasništvu moćne skupine elitnih internacionalnih bankara koje prvenstveno zanima profit. Dakle ova privatna institucija kontrolira ponudu novca i izdavanje valute u Sjedinjenim Američkim Državama.


Kad Američka Vlada morati posuditi još novca (što se događa veoma često), ona se obrati Federalnim Rezervama i zamoli za još više novih zelenih papirića, odnosno novčanica Federalnih Rezervi (Federal Reserve Notes). Federalne Rezerve onda razmjene svoje zelene papiriće za ružičaste papiriće dužničkih obveznica Američkog Trezora. U normalnim uvjetima, Federalne Rezerve te obveznice ( U.S. Treasury bonds) onda prodaju ostalim kupcima.


No u 2009 godini nije bilo ni približno dovoljno kupaca za nove američke dugove. Tako su u 2009 Federalne Rezerve prodale same sebi preko 80 posto tog duga.


To je priznao čak i CNBC. Ovo je video od 8 Siječnja u kojem je ovaj proces komentiran kao Ponzi shema.


Foru i nije bilo tako teško prokužiti. U kalendarskoj (ne fiskalnoj) 2009 godini, deficit SAD-a je narastao za 1,47 triliona dolara. U isto vrijeme, Federalne Rezerve su povećale svoj paket vrijednosnica sa 500 milijardi na 1,85 trilion dolara. Povećanje od 1,34 triliona dolara. U biti, ova brojka pokazuje da su Federalne Rezerve financirale čak 91% proračunskog manjka SAD-a u 2009 godini.


Pa zašto je to Ponzi shema?


U osnovi, Federalne Rezerve stvaraju novac bez ikakvog pokrića doslovce iz ničega, pozajmljuju ga Američkoj Vladi, a zatim na te kredite naplaćuju kamate. Ovo je veoma unosan posao pod uslovom da vam je to zakonski omogućeno.


No isto tako, ove intervencije Federalnih Rezervi pridonose održavanju umjetno niskih kamatnih stopa na obveznice Američkog Trezora.


U pravom "slobodnom tržištu" ne samo da ne bi došlo do nikakvog spašavanja propalih banaka i ostalih financijskih institucija, već bi i kamatne stope na dužničke obveznice trezora znatno porasle odražavajući naglu propast gospodarske situacije SAD-a. Zbog atomske eksplozije veličine duga Vlade SAD-a i zbog velikog pogoršanja stanja američke nacionalne ekonomije, kamatne stope na trezorske bondove su već trebale probiti plafon. Racionalni investitori uvijek zahtijevaju povećanje dobiti za povećanje rizika, što je upravo slučaj s trezorskim zadužnicama SAD-a.


Ali to se ovog puta nije desilo !?!


Umjesto toga, kako nije bilo kupaca za U.S. treasuries po trenutnim kamatnim stopama, Federalne Rezerve su uskočile i pokupovale sve ono što je od obveznica trebalo kupiti kako sustav ne bi propao. Da Vlada SAD-a nije bila u mogućnosti posuđivati sav novac koji joj je trebao, po umjetno niskim kamatnim stopama, rezultati bi sigurno bili apsolutno pogubni.


Mnogo veće kamatne stope na vladin dug bi svakako uzrokovale eksploziju saveznog proračunskog deficita SAD-a. Kamatne stope na sve ostalo u cijeloj ekonomiji  bi se također uzdigle do neba. Ionako dotučeno, tržište nekretnina bi u potpunosti propalo. Američko gospodarstvo bi veoma brzo potpuno izgorjelo.


Za sada (a to stanje ne može trajati vječno) Federalne Rezerve održavaju umjetno niske kamatne stope kreditiranjem Vlade SAD-a sa koliko god novca poželi po ekstremno niskim kamatnim stopama. Naravno, Federalne Rezerve stvaraju nevjerovatno lude iznose novca izvan okvira nagodbe, tako da je ovo za njih itekako  dobar posao.


No u suštini, tiskanje i poplava novog jeftinog novca za posudbu Američkoj Vladi ne mogu završiti nikako drugačije nego potpunim uništavanjem vrijednosti novčanice Federalnih Rezervi. Od njene pojave 1913 godine, pa do danas ne računajući zadnje događaje, novčanica Federalnih Rezervi je izgubila oko 97% svoje vrijednosti. Pretvaranje pada sa stotog kata nebodera u zasada manje oštriju nizbrdicu, omogućila je samo činjenica da je "dolar" rezervna globalna valuta, pa se pad vrijednosti razvodnjava po cijelom svijetu koji plaća visoku cijenu negativnim političkim zbivanjima.


Akcije poduzete od strane Američke Vlade i FED-a su zajamčile smrt američkog dolara. To je u potpunosti neizbježno. Samo je pitanje vremena, koliko brzo će se to dogoditi i kakve će to loše posljedice donijeti svima nama širom planete.